NAZOVITE NAS PRIJE NEGO INSPEKCIJA DOĐE KOD VAS!

Instaliramo alternativu za Windows i Office programe po nevjerovatno NISKOJ CIJENI potpuno legalno!

Kada vam jednom instaliramo naš sistem, NIKADA više NEĆETE morati PLAĆATI LICENCU!!!

Prilagođavamo vaše dosadašnje programe za rad na novom sistemu!

Novi sistem izgleda i ponaša se kao Windows, a siguran je toliko da je skoro nemoguće da se zarazi virusom.

NAZOVITE ODMAH I UŠTEDITE HILJADU KM PO KOMPJUTERU!!!

061/626-320 _ 061/691-300 _ 061 536-102

popravikompjuter@gmail.com

str.dnk@gmail.com

INFORMACIJE

srijeda, 14. ožujka 2012.

Linux za običnog korisnika - Stručni rad



Već dugi niz godina postoji nastojanje da se Linux približi korisniku u tolikoj mjeri da "obični" korisnik skoro ne primijeti razliku između Windows-a i Linux-a. I pored svih grafičkih uljepšavanja uvijek se nalazilo dosta stvari koje su nedostajale i koje prije ili kasnije natjeraju običnog korisnika da se vrati na Windows. Ove godine je situacija mnogo bolja od prethodnih u tom smislu , pa se sa softverskim, hardverskim i telekomunikacijskim promjenama na bolje u zadnjih nekoliko godina otvorio put ka skoro nesmetanom korištenju Linux baziranih operativnih sistema u Desktop računarima "običnih" korisnika. U ovom seminarskom radu bi trebalo biti objašnjeno kakve su to prepreke postojale , koje su od prepreka riješene , koje prepreke i sad postoje i mogu li se prevazići između Linux baziranih operativnih sistema i "običnog" korisnika.

Ključne riječi: linux, desktop računari, "obični" korisnik, premošćivanje razlika, standardiziranje, smanjenje troškova
Abstract
For many years there has been an attempt to make Linux closer to "ordinary“ users in that extent that "ordinary" users almost do not notice the difference between Windows and Linux. Despite all the graphical beauty there could be always found plenty of things that were missing and that, sooner or later, forced ordinary user to return to Windows. This year the situation is much better than the previous one in that sense. As software, hardware, and telecommunication have changed for the better in the last few years, the path to the uninterrupted use of Linux-based operating systems in desktop computers of "ordinary" users has been cleared. What kind of barriers existed, which of them have been resolved, and which are the ones still existing and can they be overcame between the Linux-based operating systems and "ordinary" users should be explained in this essay.

Keywords:linux, desktop  computers,  "ordinary"  user,   overcoming differences,   standardization,   cost reduction

Sadržaj:



1. Uvod

Još od samog nastanka PC računara vodi se borba velikih firmi velikih firmi za preuzimanje vodstva na polju operativnih sistema. Tu bitku historijski gledano dobio je Micrososft, čiji su operativni sistemi DOS i Windows kod običnih korisnika postali sinonim za operativni sistem. Proizvodnjom i uredskog paketa Office, Microsoft je postao praktično bez ozbiljnog konkurenta u dva glavna tržišta softvera. Pojavom Linux-a koji je pojednostavljeno rečeno „osiromašeni UNIX za PC računare“  nije se ništa posebno promijenilo osim kod nekolicine naprednijih korisnika koji su željeli da rade na operativnom sistemu kojeg mogu mijenjati kako žele, koji je bez virusa , koji ima naprednu jezgru  i koji je besplatan.
Vremenom je Linux postajao popularniji i sve više programa je pravljeno za Linux,koji je tako postajao  sve više pristupačan običnim korisnicima. Sada (2011. godina) Linux je tako uznapredovao da obični korisnik može bez problema preći sa korištenja Windows operativnog sistema na Linux. Takvo nešto nije bilo tako lahko prije samo tri-četiri godine. Postavlja se i pitanje „Zašto uopšte promovisati i prelaziti na Linux ?“. Razloga za to je mnogo, a najvažniji od svih je cijena, jer Linux je besplatan , a  ako uzmemo u obzir visoke cijene Windows-a, Office-a, Mac-a itd. za standard života u BiH je prevelika. Pored toga Linux je za razliku od drugih operativnih sistema skoro potpuno siguran od virusa, što za sobom vuče još ušteda: na kupovini antivirusnog softvera jer na Linux-u nije potreban , uštede od čestog servisiranja računara zbog virusa i što je najbitnije dokumenti koje korisnik napravi ostaju sačuvani. Linux, kao i većina programa za njega su besplatni i otvorenog koda, što omogućava da korisnik mijenja čitav sistem po želji i svojim potrebama. Situacija se svakim danom sve više popravlja u korist Linux-a. Današnji razvoj interneta je doveo do novog koncepta operativnih sistema čiji je centralni dio Internet preglednik. Ovakav koncept je prvi uveo Google, a sudeći prema najavama, i ostali operativni sistemi , uključujući i Windows-e idu u tom pravcu [6]. Ovo dovodi do zaključka da je najvažnija stvar za običnog korisnika internet preglednik, koji kada se poveže na internet, korisniku omogućava da radi sve ono što bi radio sa posebnim programima. A za običnog korisnika te radnje su uglavnom vezane za uvezivanje i komuniciranje sa prijateljima preko interneta, pisanje teksta, spremanje dokumenata, surfanje po internetu i gledanje slika i filmova. Sve ove operacije i mnogo više je moguće raditi u samom internet pregledniku bez ikakvih drugih programa. I onda opet dolazi pitanje „Zašto plaćati skupe Windows-e kad sve isto imamo na Linux-u besplatno?“.  Iako ovo pitanje ima različite odgovore kod različitih korisnika,  u ovom radu su navedene prepreke koje su bile, koje su otklonjene i koje i sad postoje kod većine korisnika primoravajući ih da plaćaju nešto što mogu da dobiju besplatno.  


2.Postavka problema


U ovom poglavlju opisuju se problemi i nedostaci koje je Linux posjedovao prije nekoliko godina i koji su sada uglavnom prešli u prošlost , ali u percepciji ljudi još uvijek predstavljaju prepreku ka Linux-u.
-          Puna podrška za NTFS fajl sistem:Ovo je veoma važno kod korisnika koji na svom računaru posjeduju podatke koji se nalaze na NTFS fajl sistemu i to su obično oni korisnici koji uporedo sa Linux-om koriste i Windows operativni sistem. Puna podrška NTFS fajl sistemu podrazumijeva podršku za čitanje i pisanje. Ne postojanje ove podrške podrazumjeva da korisnici moraju da ulaze u Windows operativne sisteme da bi mijenjali sadržaje unutar NTFS sistema ili prebaciti fajlove na neki od Linux-ovih fajl sistema, ali tada se javlja problem što isti neće biti čitljiv od strane windowsa.
-          Kodeci za filmove:Većina korisnika računara svakodnevno gleda video i audio zapise na računaru i od svakog sistema se zahtjeva da je u mogućnosti da ispravno reprodukuje video zapis. Da bi ovo sve radilo kako treba korisnik je uglavnom morao proći dug put instaliranja i podešavanja potrebnih programa i paketa da bi sve to funkcionisalo. I što je najgore, opet neki formati ne bi bili podržani zbog različitih razloga.
-          Ručni mount diskova:Duži vremenski period Linux korisnici su morali pokretati posebne programe ili upisivati komandu u komandni promt da bi uređaji poput dodatnih hard diskova, CD/DVD uređaja , USB stikova i slično mogli biti pročitani. Ovo je uveliko onemogućavalo običnim korisnicima prelazak na Linux jer to nisu imali potrebe raditi u ostalim poznatijim operativnim sistemima.
-          Teško instaliranje programa:Standardni način instaliranja programa na Linux-u za obične korisnike je skoro nemoguć jer zahtjeva rad sa komandnom linijom što korisnici izbjegavaju. Posebno je teška instalacija ukoliko zahtjeva da se program prvo kompajlira , a još ako program traži i neke dodatne programe kao uslov instalacija se može  pretvoriti u nemoguću misiju za običnog korisnika.
-          Drajveri[1]:Pošto je Linux mnogo manje zastupljen proizvođači hardware-a vrlo često prave drajvere samo za Windows operativne sisteme onemogućujući tako korisnicima da pređu na Linux zbog nepostojanja drajvera za pojedine uređaje kao što su printer,zvučna kartica, modem, wireless itd. Također dugi niz godina podrška za grafičke drajvere je jako kaskala za onima u Windows operativnim sistemima. Ono što je bolje na Linux-u je to da ipak većina Linux distribucija[2] za razliku od Windows-a uglavnom i sadrži sve drajvere za poznatije uređaje tako da prilikom instalacije nije potrebno instalirati nikakve drajvere. To je naravno u slučaju da se vaš hardver ubraja u skupinu podržanih drajvera što većinom nije bio slučaj.
-          Nedovoljan broj aplikacija:Većina postojećih aplikacija napravljene su za Windows operativne sisteme, a iste se ne mogu pokretati na Linux operativnim sistemima. Neki proizvođači prave verzije svojih program za Linux uporedo sa Windows-ovim. Postoje napori Linux programera da se omogući pokretanje Windows aplikacija na Linuxu ali to je uglavnom bilo moguće za jednostavnije programe.
-          Nekompatibilnost sa Microsoft Office dokumentima:Za Linux postoji više aplikacija za obradu Office dokumenata ali najviše se ističe OpenOffice koji posjeduje skoro sve aplikacije kao i Microsoft Office. Dugi niz godina OpenOffice je imao svoje formate za pojedine dokumente koji nisu nikako bili kompatiblni sa MS Office-om. Iako je OpenOffice otvarao MS Office dokumente oni nisu izgledali onako kako izgledaju u MS Office-u tako da je za korisnika koji koristi često dokumente MS Office-a kao što su .doc, .xls itd. korištenje Linux-a postaje patnja. Jedino rješenje bi bilo instalacija MS Office-a u Linux-u preko posebnih emulacijskih programa što je za sobom opet nosilo plaćanje licence za Office [2].
-          Komplikovana instalacija: Iako obični korisnici ne znaju instalirati ni Windows operativni sistem, još teža je situacija sa Linux-om. Korisniku je konfuziju pravilo mnogo toga i mnogo toga je bilo što se moglo poremetiti nepravilnom konfiguracijom. Linux traži najmanje jednu glavnu particiju i jednu manju swap particiju na disku koja služi za virtuelnu memoriju. One su se u velikoj većini distribucija morale ručno kreirati što je predstavljalo veliku poteškoću pri instalaciju, pogotovo zbog toga što u slučaju greške može doći do gubitka podataka sa drugih particija na disku. Nakon ovoga slijedi odabir paketa čiji nazivi  za običnog korisnika ne predstavljaju ništa poznato pa se može desiti da ne odabere potrebne pakete pa se javljaju greške zbog nedostatka potrebnih programa i biblioteka.


3. Sadašnje stanje


Puno se toga promijenilo za malo vremena. Posjedovanje računara u kući je postalo normalno kao posjedovanje televizije ili veš mašine. Također, posjedovanje brze internet konekcije je postalo uobičajeno i u ruralnim sredinama. U narednom dijelu se opisuje sadašnje


3.1 Poboljšanja u Linux-u:

-          Puna podrška za NTFS[3] fajl sistem:Pojavom i usavršavanjem ntfs-3G drajvera za NTFS fajl sisteme, na skoro svim Linux distribucijama  NTFS je dobio punu podršku za čitanje i pisanje , neovisno o kojoj se verziji NTFS-a radi. Ovo je u mnogome olakšalo prelazak korisnika sa Windows operativnih sistema jer svim svojim dokumentima mogu bez problema i sa jednim klikom (u većini distribucija) pristupiti i editovati ih. NTFS i dalje ne može biti primarni fajl sistem Linux-a zbog drugačije logike rada u odnosu na Linux-ove fajl sisteme. Neki od starijih Linux programa nisu potpuno spretni u pisanju permisija na NTFS i tu se znaju desiti neke nekompatibilnosti ali te situacije su rijetke i ne prouzrokuju vidljivu štetu za korisnika.
-          Kodeci[4] za filmove:Većina novijih Linux distribucija dolaze sa svim potrebnim kodecima za gledanje multimedijalnih sadržaja [11]. Pojedine distribucije ne dolaze sa pomenutim kodecima zbog licencnih uvjeta, ali prilikom instalacije ili prilikom pokretanja videa za koji je potreban neki kodek sistem će automatski omogućiti korisniku da jednim klikom odobri instalaciju i instalira sve što je potrebno za nesmetano gledanje.
-     Automatsko montiranje[5] diskova:Za razliku od Windows-a, Linux fajl sistem se ne organizuje po diskovima nego ima jedan malo kopleksniji sistem organizovanja fajlova pa je običnim korisnicima bilo teško pronaći svoje diskove i podatke na drugim uređajima. Sada većina Linux distribucija omogućava da korisnik jednim klikom montira disk , particiju, usb stik, CD/DVD uređaj i slično. Sistem omogući korisniku uvid u diskove na fajl menađeru ili na desktopu. Oni se automatski montiraju kada korisnik klikne na neki od diskova , dodijeli mu se mjesto u fajl sistemu sa kojeg će mu se pristupati , te na kraju sistem  prikaze sadržaj uređaja korisniku.
-    Jednostavno instaliranje programa:Sve veća tendencija da se linux približi običnim korisnicima dovela je do toga da sve veće distribucije , a u prvom redu Ubuntu napravili jako jednostavan sistem za instalaciju programa. Kada korisnik otvori program za instalaciju programa prikazuju mu se kategorije programa, preporučeni programi , instalirani programi i pretraga programa. Programi koji su na listi većinom su neinstalirani, što znači da korisnik ne mora da ode niti na jednu web stranicu , niti da ubacuje neki instalacijski medij već sve što je potrebno da uradi jeste da nađe željeni program (pretragom , sa preporukom ili razgledanjem) u listi programa i klikne na dugme "Install", kao što se može vidjeti na slici br. 1. Program će se automatski skinuti sa interneta, instalirati u sistem i pojaviti u svim potrebnim izbornicima programa tako da mu se može lahko pristupiti. Jedina mana ovog pristupa je da je potrebna Internet konekcija, ali uzimajući u obzir da se svi ovi programi mogu prebaciti na neki medij i instalirati sa jednim ili dva klika, i da su Internet veze postale standard ovo i nije problem.



Slika 1. Dovoljno je kliknuti "Install" dugme i program će automatski preuzeti sa interneta i     instalirati na sistem.


-          Drajveri:Sve većom zastupljenošću Linux operativnih sistema proizvođači sve više zajedno sa Windows-ovim, prave drajvere i za Linux. Iako se stanje poboljšava, ipak nije ni približno kao što je na Windows-ima jer ako samo jedan uređaj na računaru ne radi na Linux-u to će biti razlog da korisnik odustane od korištenja tog operativnog sistema. Najviše ima problema oko nekih printera i wirelles kartica iako se i na ovom polju dosta odradilo i većina distribucija podržava jako veliki broj printera i wirelles kartica. Također tu su i problemi sa nekim manje korištenim uređajima poput TV kartice za koju se je potrebno dobro potruditi da bi proradila na Linux-u. Drajveri za grafičke kartice su sve bolji , podržavaju 3D grafiku i obični korisnik teško da će primjetiti razliku u odnosu na Windows iako su drajveri za Windows generalno bolji. Iako situacija nije najbolja , za običnog korisnika je i više nego dobra jer svi uređaji koji su potrebni za standardni rad su podržani i korisnik neće morati ništa da instalira niti podešava jer Linux dolazi sa ugrađenim drajverima.
-          Veliki broj aplikacija:Za običnog korisnika sve potrebne aplikacije sigurno postoje , veliki ih je izbor i besplatne su. Profesionalnih aplikacija nedostaje, mada svaka profesionalna aplikacija ima svoju alternativu na Linuxu  te alternative nisu dovoljno jako da pariraju orginalu. Zbog ovih stvari postoji i program Wine na Linux-u koji je u mogućnosti da pokrene većinu Windows programa , uključujući igrice i velike programe poput MS Office-a, Photoshop-a, 3D Studio Max-a itd. Jedini problem je što pojedini programi ne podržavaju sve opcije kada rade pod Linux-om.
-          Kompatibilnost sa Microsoft Office dokumentima:Za razliku od prije nekoliko godina na ovom polju se situacija mnogo popravila , mada i sad nije savršena. Popravila se prvenstveno zbog pojave OpenDocument formata koji su standardizirali uobičajene Office formate i tako omogućili da dokumenti iz jednog programa budu potpuno čitljivi ili identični u drugom programu koji koristi taj format. Posebno je dobro i to da Microsoft Office od verzije 2007 SP2 podržava ove formate po defaultu , a uz nadogradnje moguće je čitati ove formate i na Office-u 2003. To je omogućilo da se fajlovi koji su napravljeni u OpenOffice-u (ili njegovom sada popularijem „bratu“ LibreOffice-u) bez problema čitaju u MS Office-u koji se trenutno najzastupljeniji u svijetu. U novijim verzijama OpenOffice-a poboljšano je čitanje MS Office formata tako da i to popravlja situaciju. Pored ovoga pojavio se i veliki broj online office paketa (npr. ZOHO, Google, Windows live itd.) koji besplatno pružaju usluge kreiranja, čuvanja i editovanja Office dokumenata koji su kompatiblni sa MS Office formatima i odt formatima.
-          Jednostavna instalacija:Sada je instalacija Linuxa lakša od instalacije Windows-a i ne zahtjeva nikakvo predznanje. Može se čak instalirati iz Windows-a. Instalacijski program sam napravi prostora na disku i uradi sve što je potrebno.

3.2 Neriješeni problemi

U ovom poglavlju se postavlja pitanje „Šta je to što i sad sprječava Windows korisnike da pređu na Linux?“
-          Microsoft Office:Iako postoje programi na linuxu koje rade isto kao i programi u Microsoft Office-u korisnici koji su se navikli na rad na MS Office-u teško prihvataju neki novi program , a ukoliko se još tome doda da dokumenti u MS Office-u i drugim programima nisu 100% kompatibilni i da prilikom korištenja puno objekata u dokumentima dolazi do pogrešnog očitavanja u drugim programima onda dolazi do velikog otpora od strane korisnika. Iako se svi ovi problemi mogu riješiti konverzijom u drugi format ili prebacivanjem u PDF većina korisnika neće htjeti da misli o tome.
-          Piratstvo: Imajući u vidu da je u BiH visoka stopa piratstva(preko 60%)[3], a još više da korisnici koji koriste piratizovan softver jesu upravo obični korisnici, mnogo otežava širenje Linux-a. Linux operativni sistem , zajedno sa skoro svim mogućim programima potpuno besplatan, za razliku od Windows operativnog sistema čija cijena zavisno od verzije iznosi  skoro pola prosječne plaće u BiH. Ako na to još dodamo i Microsoft Office paket cijena se penje i preko prosječne plaće u BiH (Federalni zavod za statistiku ,2011).Kada bi korisnici bili primorani da biraju između besplatnog Linux-a i Windows-a sa Office paketom koji košta oko 1000 KM zasigurno bi većina odabrala Linux [9]. Samo je tu sad problem što nema skoro nikakvih intervencija države na ovom polju pa imamo situaciju da se piratizovani Windows-i instaliraju u skoro svim servisima računara  i  većina firmi koristi piratizovan softver što je u razvijenijim zemljama nezamislivo. (UPDATE: Rad je pisan u 2011. godini , država je krenula u inspekciju u martu 2012. godine)
-          Puno različitih grafičkih okruženja[6]:Puno izbora i različitost je Linux-ov mač sa dvije oštrice jer sa jedne strane gledano to pruža velike mogućnosti prilagođavanja različitim ukusima i potrebama a sa druge strane znači komplikovanost i nestandardizovanost. Za Linux operativni sistem postoji jako mnogo alternativnih programa za sve, pa čak i alternative imaju dosta alternativa. Što se tiče korisnika najviše problema predstavlja to što korisničkih sučelja ima puno za izabrati. Iako je iz tog velikog broja okruženja ostalo njih nekoliko među kojima su najpopularniji KDE i GNOME, čak i među njima samima različite verzije predstavljaju velike razlike i izazivaju zbunjenost. Korisnici su navikli da na Windows-ima postoji jedno okruženje i onu su navikli na njega. Na Linux-u čak i da se korisnik navikne npr. Na GNOME okruženje na Ubuntu 10.10 distribuciji [7], nakon nekoliko mjeseci se dešava da nakon nadogradnje sistema taj GNOME više nije ni nalik onom starom(iako je moguće opet neko vrijeme koristiti i stari) [10]. Iako se sva ova korisnička okruženja razvijaju da budu što lakša za rad običnog korisnika, za obične korisnike svaka promjena u odnosu na staro boli. Na ovom polju situacija je bila i bolja prije nekoliko godina jer su u široj upotrebi bile samo KDE i GNOME koji su bili prilično slični i stabilni. Sada se pojavljuje nekoliko novih koji po svom izgledu drastično odstupaju od dosadašnje prakse. Tako da sada oni koji žele preći na Linux pored odabira distribucije imaju veliku paletu izbora okruženja tako da sam taj veliki izbor jako teško daje odgovor na pitanje "Koja je distribucija i okruženje najbolje?". Zbog ovoga dosta distribucija se odlučilo za najefikasije rješenje – prilagoditi okruženje da izgleda što sličnije Windows-ima. Primjer takvog prilagođavanja možete vidjeti na slici 2. gdje je Linuxovo GNOME okruženje prilagođeno da zgleda kao Windows 7 i MacOS [8].Tim potezom se za obične korisnike  olakšava mnogo toga jer većina skoro da i neće primjetiti razliku, iako dosta naprednih korisnika i mrzitelja Windows-a žestoko se protivi tom pristupu. Pored ovog pristupa popularan je i pristup koji stavlja u središte rada internet preglednik u kojem korisnik može raditi sve bitne radnje i uz to osjećati se isto u svakom operativnom sistemu jer skoro svi poznatiji Internet preglednici dostupni su u istom dizajnu i funkcionalnostima za sve poznatije operativne sisteme.
Slika 2. Našminkano GNOME okruženje može izgledati skoro identično kao Windows 7 ili MAC OS X omogučavajući tako korisniku da radi sve onako kako je i navikao, samo sada potpuno besplatno.
-          Igre: Linux čak i uz programe za emulaciju  Windows-ovih programa ne podržava sve igre, a pogotovo najnovije koje imaju velike hardverske zahtjeve.
-          Neupućenost: Lista zabluda običnih korisnika računara je ogromna, a vezana za ovu temu su to da većina korisnika ne zna da uopšte postoji neki drugi operativni sistem osim Windows-a. Ne znaju čak ni da se Windows i Office kupuju, nego u većini slučajeva se misli da dođu uvijek besplatno uz računar.   



4. Zaključak


Situacija se svakim danom sve više popravlja u korist Linux-a. Današnji razvoj interneta je doveo do novog koncepta operativnih sistema čiji je centralni dio Internet preglednik. Ovakav koncept je prvi uveo Google, a sudeći prema najavama, i ostali operativni sistemi , uključujući i Windows-e idu u tom pravcu. Ovo daje još jednu novu mogućnost za širenje Linux-a jer kao što je navedeno u radu, Linux posjeduje sve mogućnosti koje posjeduju i ostali operativni sistemi. To se pogotovo odnosi na internet gdje Linux nimalo ne zaostaje za drugim operativnim sistemima. Ogromna Linux zajednica programera svakim danom se trudi da što više unaprijede sistemski i aplikativni softver Linux-a. Jedini nedostatak te zajednice je što nije jedinstvena tako da sada imamo mnogo različitih distribucija i programa koje imaju istu namjenu . Iako je dobro imati raznolikost , malo ujedinjeniji rad bio donio više poboljšanja i standardizacije. Iako BiH ima slabe kontrole piratstva , one su u zadnje vrijeme sve češće i strožije pa možemo očekivati da će sve veći broj korisnika prelaziti sa komercijalnih na besplatne operativne sisteme poput Linux-a.   



[1] Drajeveri (eng. Drivers) – Programi koji omogućavaju operativnom sistemu pravilno komuniciranje sa prikopčanim uređajima. Prijevod riječi znači pokretati, voziti što upučuje na to da uređaji se u većini slučajeva ne mogu pokretati tj. raditi bez odgovarajućih drajvera(pokretača).
[2] Linux distribucija – Linux je samo jezgro operativnog sistema, a Linux distribucija predstavlja kompletan operativni sistem sa sistemskim i korisničkim programima određene namjene koji je sastavila neka kompanija , organizacija, grupa ljudi ili pojedinac. Danas je vrlo lahko napraviti svoju distribuciju tako da ih ima na hiljade, a većina je uglavnom bazirana na nekoliko velikih kao što su Debian, Ubuntu, Fedora , Mandriva i druge.
[3] NTFS fajl sistem -  Fajl sistem koji se koristi u Microsoft Windows (NT izdanja) operativnim sistemima. Sadrži napredne mogućnosti na polju sigurnosti, rada sa fajlovima, metapodacima, enkripciji itd..
[4] Kodeci (Codecs) – Predstavljaju biblioteke i/ili programe koji omogućuju programima  za reproduciranje multimedijalnih sadržaja da znaju kako otvoriti i reproducirati pojedini format multimedijalnih datoteka.
[5] Montiranje – (eng. Mount) predstavlja postavljanje uređaja tako da se oni mogu koristiti.  
[6] Korisnička grafička okruženja – Pošto je Linux samo jezgro operativnog sistema, on ne sadrži nikakvo korisničko okruženje za rad. Zato postoje raznorazni programi koji koriste različite pristupe, od konzolnog i nekog minimalnog grafičkog okruženja, pa sve do „našminkanih“ grafičkih okruženja  sa kojima se teško može porediti ijedan današnji operativni sistem.

Nema komentara:

Objavi komentar