Da li Linux izgleda kao Windows?

Linux može izgledati kako god vi želite, ali pošto je večina ljudi navikla na Windows, mi instaliramo Linux koji izgleda kao Windws, da bi se uvjerili pogledajte slike ispod. To su slike sa sistema kojeg  smo mi podesili i kojeg instaliramo po narudžbi.

Da bi povećali sliku kliknite na nju.

Linux sa pokrenutim programom za gledanje filmova, Skype-om i MSN-om.

Linux sa pokrenutim GIMP-om , programom za obradu fotografija, ima mogučnosti  slične Photoshop-u.

Pokrent program za slušanje muzike koji izgleda isto kao Winamp.

Start meni sa otvorenom kategorijom Office u kojoj možete vidjeti spisak uredskih alata.

Web preglednik Chrome u Linuxu. U Linuxu možete koristiti sve poznate preglednike kao i u Windows-ima (Firefox,Opera...)

LibreOffice Writer , najbolja alternativa za Word, besplatan je, a može sve što i Word može.

LibreOffice Calc, alternativa za Excel, također besplatan.

Izgled preglednika fajlova  u Linuxu. 

Izgled desktopa na na našem Linux-u.

Kako Linux može biti BESPLATAN?

Za razliku od velikih kompanija koje prave programe samo da bi zaradili, veliki dio programera svijeta radi volonterski (bez ikakve naknade ili za poneku donaciju) i prave programe koji su besplatni i koje vi možete mijenjati kako hoćete. Vremenom je broj ovakvih programa narastao do takve mjere da sada imate besplatan program za skoro svaku namjenu. Besplatni programi ponekad imaju manje mogučnosti od onih koje prave velike kompanije , ali u večini slučajeva te napredne opcije vam NIKAD neće zatrebati, tako da bez problema možete koristiti besplatni. Ako i dalje ne vjerujete pogledajte članak sa Wikipedije na bosanskom:http://bs.wikipedia.org/wiki/Linux
Ove besplatne programe je čak ZABRANJENO prodavati, može se samo naplaćivati usluge koje se vežu za njega. Zato mi NAGLAŠAVAMO da naplaćujemo usluge kreiranja prilagođene verzije , materijala, vremena koje smo potrošili na to, usluge instaliranja na vaš sistem, i održavanja. SVE ovo i vi možete uraditi, ako vam je mrsko , platite nam i mi ćemo to uraditi za vas.
Kada instalirate ovakav sistem INSPEKCIJA SIGURNO NE MOŽE DA VAS KAZNI ni zašta u vezi licence jer je licenca ovih programa BESPLATNA.
Koja je razlika između cijena plaćanja Windows-a i naših usluga pročitajte na ovom LINKU.


NE ZNAČI DA SVE ŠTO JE SKUPO  DA JE I DOBRO, U ŽIVOTU SU OBIČNO NAJVRIJEDNIJE STVARI UPRAVO ONE BESPLATNE!!!!
Ovo je naučno dokazano :)

Kako izgleda Linux?

Linux ima mnogo grafičkih okruženja koja izgledaju različito i prilagođavaju se različitim potrebama. Možete namjestiti da Linux izgleda kao Windows XP, Windows 7, Mac OSX , ili bilo kako vi želite da izgleda.
Sljedeći video prikazuje izgled, programe i ponašanje Linux distribucije "Zorin", to je distribucija koja je bazirana na Ubuntu Linux-u i do sada po većini iskustava je najbolja distribucija za one koji su navikli na Windows okruženje. Ova distribucija izgleda kao Windows, ponaša se kao Windows i ima još puno boljih stvari koje Windows nema.Zbog svih ovih dobrih osobina ovu distribuciju najviše koristimo kao bazu u pravljenju drugih specijaliziranih distribucija, tako da ako želite da vidite kako bi vam desktop mogao izgledati nakon instalacije Linux-a pogledajte video:

Mi instaliramo Linux koji jako sliči Windowsima, da pogledate kako izgleda kliknite OVDJE.

Evo i  nekoliko slika različitih Linux grafičkih okruženja:

Izgled Gnome okruženja prilagođenog da izgleda kao Windows XP na distribuciji Ykmf OS. Više o Ylmf na ovoj stranici.

Izgled KDE grafičkog okruženja na Mint distribuciji

 Izgled Gnome okruženja prilagođenog da izgleda kao Windows XP

Izgled START menija u Zorin OS Linuxu

Izgled Unity okruženja u Ubuntu Linux-u

Izgled Gnome okruženja koje je podešeno da izgleda kao Windows 7

Izgled Gnome okruženja koje je podešeno da izgleda slično Windowsima na Zorin Linux-u. Preporučujem svima koji prelaze sa Windows-a, više o Zorin-u na ovom LINKU.


Kao što možete vidjeti Linux može da izgleda kako god vi želite , pa tako ne treba da se brinete da li ćete vi ili neko drugi u porodici ili na poslu imati problema sa okruženjem Linux-a. Linux može izgledati kao i vaš stari sistem , s tim da bi Linux trebao biti i brži i stabilniji.

Vrste sistema koje instaliramo

Mi instaliramo različite distribucije Linux-a prilagođene vašim potrebama. Linux je samo jezgra operativnog sistema. Ali to je jezgra mnogo mnogo jača i stabilnija od Windows-ovih, Linux je u textualnom okruženju u stanju raditi stvari koje Windows tek od nedavno ikako može sa prozorima raditi.
E sad na tu jezgru kad dodamo grafičko okruženje, razne programe za sve i svašta i to sve zapakujemo dobijemo distribuciju Linux-a. Zavisno od želja korisnika, firme i potreba razvilo se jako mnogo distribucija od kojih svaka ima svoju namjenu. Većina ih je općenite namjene i može se koristiti u više svrha.

Pošto linux MOŽE pokrenuti SVE programe neophodne za svakodnevni rad običnog korisnika , taj glavni set programa dolazi u skoro svakoj distribuciji i on uključuje internet preglednik, Office paket, razne programe za multimediju, grafiku i internet i slično. Pored standardnih programa na Linux-u zavisno od potreba instaliraju se specifični programi specifične namjene pa npr. postoje distribucije za multimediju na kojima se nalaze svi potrebni programi za rad sa multimedijom(editovanje muzike i filmova, razni programi za muzičke instrumente, prof. podešivači zvuka itd.), zatim postoje distribucije za škole koje dolaze sa setom aplikacija za škole, pa distribucije za pojedine religije npr. Islamska distribucija uključuje program za čitanje Kur'ana, hadisa, takvim, arapski harfovi i slično.

Mi se bavimo Linux-om već dugi niz godina i možemo za vas napraviti distribuciju po vašoj želji. Dovoljno je da nam kažete vaše zahtjeve , želje i potrebe u vezi programa , izgleda i ponašanja sistema i mi ćemo to sastaviti i poslati vam. Ukoliko vam mi ne instaliramo već samo pošaljemo DVD onda je cijena upola manja tj. 20KM. Napominjem da ovako dobivate kompletan operativni sistem sa svim programima koje trebate (nakon instalacije neće biti potrebno da išta više instalirate), i to vam može trajati sve dok vam ne dosadi jer Linux ima puno veći vijek trajanja, neće vam se desiti da nakon nekog vremena uspori kao Windows(Osim ako je problem neke druge prirode poput kvarenja hardwera i slično). Nakon što prođe godina, pa dvije , pa i deset... vaš sistem će i dalje biti validan i licenciran, možete ga instalirati na koliko god hoćete računara besplatno , kada to preračunate sa cijenom licence Windows-a i Office-a vrlo brzo dobivate cifru uštede od preko više desetina hiljada maraka.

Kada mi pregledamo sistem na kojem se radi konverzija onda pokušavamo da napravimo što sličniji sistem sa što sličnijim programima i okruženjem. Skup BESPLATNIH programa koje možete instalirati na Linux-u je OGROMAN i može zadovoljiti potrebe skoro svih korisnika. Jedina granica u kreiranju instalacije je veličina od 4GB, ali vjerujte da skoro sve aplikacije kad bi instalirali koje možete zamisliti na Linux-u mogu stati u tih 4GB kada se kompresovane snime tako da ne morate paziti na to ograničenje.Postoje naravno aplikacije koje su većih dimenzija ali one se jako rijetko koriste i obično su to neke igrice.

Da sumiramo:

• Instalirati ćemo sve šta želite, a šta je dostupno da se može instalirati.
• To uključuje posebne setove programa namijenjene kao npr. za rad sa multimedijom, za grafički dizajn, za programiranje, za izučavanje vjerskih nauka(sve poznatije vjere dolaze u obzir), za osnovce, srednjoškolce i studente, za djevojke(ružičasti izgled sa raznim programima namijenjenim ženama), za ljubitelje igara itd itd itd.... šta god vi želite mi ćemo to pokušati napraviti.
• Svi paketi uključuju preglednike interneta(Za facebook, mail, stranice itd...), Office paket(alt. Word, Excel isl.), MSN programi, programi za gledanje filmova, slušanje muzike, rezanje DVD-ova,crtanje, printanje, download, igranje(set igrica) i slično.
• Moguće je instalirati i popularne programe poput Skype-a, Google Earth, MSN i drugi...

Zašto Linux

U martu 2012. godine u Bosni i Hercegovini inspekcija je krenula da provjerava licenciranost softvera u svim firmama. Način na koji je sve to izvedeno je smiješno i glupo jer je došlo skoro bez ikakvog ranijeg upozorenja ili akcijske prodaje licenci kao što je to bilo u susjednim zemljama. Tako su se firme mogle spremiti i kupiti nedostajuće licence, a ovako se samo može uništit i ovo malo ekonomije. Druga stvar je standard u BiH koji je puno niži od evropskog i teško da firme mogu osigurati da plate hiljadu konvertibilnih maraka za programe na jednom računaru (Windows oko 300 KM i Office oko 700 KM) , a još ako rade u nekom profesionalnom alatu tipa Photoshop ,AutoCAD, Visual Studio i slično, morati će izdvojiti nekoliko hiljada KM.
Zato smo mi pokrenuli akciju prebacivanja softwera na alternativni besplatni sistem baziran na Linux jezgri. Ovaj operativni sistem vam omogućava da radite skoro sve što ste mogli raditi u Windows-ima , a nekad čak i više i brže nego ste to radili u Windows-ima.
Linux operativni sistem ima svoje prednosti i mane u odnosu na Windows, navest ćemo neke od njih:
PREDNOSTI:

• OTPORAN NA VIRUSE, Ovaj sistem je skoro nemoguće zaraziti virusom, tako da vam antivirus  i ne treba.
• BESPLATAN je, mi naplaćujmo samo usluge kreiranja specifične distribucije, instaliranja iste , podešavanje postojećih Windows programa i održavanje, nakon što vam jednom instaliramo Linux, vi NEĆETE MORATI VIŠE NIKAD KUPOVATI LICENCU jer je Linux sam po sebi BESPLATAN.
• Zaboravite na drajvere, u svakoj Linux jezgri dođu drajveri za skoro sve što imate na računaru, od grafičke do printera, jedno što možda neće raditi su neki novi ili nepoznati uređaji koji nisu pravljeni po standardima.
• Programi su BESPLATNI, na svakoj instalaciji Linux-a pronaći ćete mnogo programa za skoro sve što vam može zatrebati na računaru i što je najbolje, svi su BESPLATNI. U ovo se ubraja i paket programa LibreOffice koji je jako dobra alternativa Microsoft Office paketu. LibreOffice Writer može otvarati Word-ove dokumente, a Calc može ovratati Excel-ove.
• Možete mijenjati izgled okruženja kako god želite, a imate i jako mnogo 2D i 3D efekata koje možete koristiti.
• Linux NE USPORAVA vremenom kao Windows, zbog različitog načina spremanja dokumenata Linux fajl sistem se ne fragmentuje vremenom pa vam se neće desiti da je nakon pola godine usporio toliko da za svaku operaciju morate čekati pola sata i na kraju još ga morate formatirat da bi se ubrzao. U Linux-u toga nema, uvijek radi kao i prvi put (osim baš u nekim ekstremnim slučajevima).

MANE(KOJE SU VEĆINOM PREVAZIĐENE):

• Nekompatibilnost sa Windows-ovim programima. Ova mana je skoro u cijelosti prevaziđena sa programom WINE koji služi za pokretanje programa sa Windows-a na Linux-u. Nekad je teško konfigurisati pojedine programe da se pokreću na Linux-u ali po našem iskustvu rijetki su programi koje nismo uspjeli da pokrenemo. Čak i dosta 3D igrica mogu se pokrenuti preko ovog programa na Linux-u. Spisak programa i igrica koje rade na Linux-u možete pogledati na ovoj stranici: www.winehq.org
• Drajveri, za linux ne postoje drajveri kao za Windows-e , ali vam oni većinom neće ni trebati , sve što je potrebno za normalan rad uglavnom radi na Linux-u.

MANE(KOJE NISU PREVAZIĐENE):

• Mislim da ih više nema, ako i ima nisu vrijedne pomena :)

ZAŠTO ONDA SVI NE KORISTE LINUX UMJESTO WINDOWS-A?

Pa najviše zbog monopola Microsoft-a čiji proizvodi su na tržištu više od oko 20 godina i Windowsi su bili na skoro svakom kućnom računaru u vrijeme kad je Linux tek bio u fazi nastajanja. (Veći dio EX-YU se ne sjeća informatike tog perioda zbog rata...). Tako je stvorio prednost u broju programa, napravio svoj Office koji je postao standard itd itd... a u nas je sve to bilo besplatno jer nije bilo kontrole piratstva, a vjerovatno su i oni namjerno pustili da svi postanu ovisni o Windows operativnom sistemu i da se sve njihove aplikacije pokreću na Windowsu i onda da traže kupovanje licence... koju će većina kupiti jer sada više skoro da nema izbora, jedini drugi i dugoročan izbor je prelazak na Linux , te prelazak sa razvojnih okruženja za Windows na one koji su multiplatformski. 

Drugi razlog zašto još uvijek ima Windows-a je i taj da više igrica radi na Windows-ima, ali i to bi se uskoro moglo promijeniti zbog kontrole piratstva, pa tako nećete moći kupiti na pijaci piratsku igricu , a ako skinete sa interneta onda interpol prati vašu IP adresu i zna da ste skinuli igricu... takav se slučaj desio u Hrvatskoj i čovjek je kažnjen jer je skinuo nekoliko filmova da bi ih pregledao, ne da bi ih ilegalno prodavao...

Mislim da će nakon prolaska inspekcije kroz gradove broj korisnika Linux-a drastično porasti , a tako i broj korisnika besplatnih uredskih paketa poput LibreOffice-a , a kad se to desi i kad se omasovi korištenje LibreOffice-a onda se može bez problema i ikakvih nelagoda preći sa Windows-a na Linux.

Pogledajte stručni rad na temu "Linux za običnog korisnika" za više informacija o prednostima i manama Linux-a , posebno pogledajte dugački spisak prednosti linuxa na ovoj stranici, klikom na svaku dobivate detaljno objašnjenje.

CJENOVNIK USLUGA

Linux operativni sistem je BESPLATAN(Klikni OVDJE da saznaš zašto!) pa zato ga mi ne naplaćujemo. Mi naplaćujemo naše usluge kreiranja distribucije prilagođene korisniku, instaliranje sistema, prilagođavanje Windows programa za rad sa Linux-om i održavanje.
Instalacija Linux-a na jedan računar zajedno sa svim potrebnim programima za rad uredu kao što su programi za obradu teksta , rad sa tablicama, prezentacija, vektorskim crtanjem, obradom fotografija , slušanje muzike, gledanje filmova itd itd... lista programa je duga ,košta 40 KM, a primamo čak i naruđbe tako da možete naručiti da vam instaliramo i dodatne programe.
Ukoliko na postojećem Windows sistemu imate program koji vam je neophodan za rad a nema takvog programa na Linux-u mi ćemo Vam ga prebaciti  sa Windows-a  zajedno sa podacima ,instalirati i podesiti umjesto Vas za 20 KM po programu.
Ukoliko program ne uspijemo naštimati da radi po vašoj želji ili bude nemoguće prebaciti program koji vam treba sa Windows-a na Linux mi Vam NEĆEMO NAPLATITI uslugu.
Da sumiramo:

Instalacija sistema sa programima: 30KM
Instaliranje Windows-ovih programa:  oko 20KM po programu zavisno od težine prilagođavanja novom sistemu.
Ostali dodaci i zahtjevi se dogovaraju zavisno od težine zahtjeva.
Možete naručiti poštom prilagođenu verziju Linux-a po želji: 10-20KM zavisno od zahtjeva
Kada poštom pošaljemo osnovni sistem sa alternativnim Word-om , Excel-om , PowerPoint-om, Photoshop-om, i drugim programima za normalan rad poput programa za filmove, muziku, crtanje i sl. to košta po DVD-u samo: 10 KM Ovaj DVD možete iskoristiti da instalirate ovaj sistem na neograničen broj računara BESPLATNO.

Imajući u vidu da je Windows 7 oko 300KM, a Office 2010 oko 700KM zavisno od verzije, i još ne dobijete ostale programe koje vam mi dajemo besplatno, morate priznati da je 40KM ispod svake cijene , a još kad uzmemo u obzir da će izaći novi Windows za nekoliko godina  pa opet morate plaćati licencu, a kad imate Linux onda više nikad ne morate plaćati licencu onda vam cijena prebacivanja na Linux dođe skoro besplatno.
Ako dodate na sve to još i to da je Linux otporan na viruse i da više nećete morai svako pola godine nositi vaš računar na servis da se očisti od virusa , da se formatira i instalira ponovo onda vam to dođe kao i više nego besplatno... sve ukupno za desetak godina UŠTEDIT ĆETE OKO 5000KM (Microsoft namjerava izdavati Windows i Office svako dvije godine što znači u deset godina 5 puta plaćate licencu ukoliko želite imati nove programe) NA SVAKOM RAČUNARU!!! ,a već u startu ste UŠTEDILI OKO 900 KM ne kupujući licencu za Windows i Office.

Linux za običnog korisnika - Stručni rad

Sažetak

Već dugi niz godina postoji nastojanje da se Linux približi korisniku u tolikoj mjeri da "obični" korisnik skoro ne primijeti razliku između Windows-a i Linux-a. I pored svih grafičkih uljepšavanja uvijek se nalazilo dosta stvari koje su nedostajale i koje prije ili kasnije natjeraju običnog korisnika da se vrati na Windows. Ove godine je situacija mnogo bolja od prethodnih u tom smislu , pa se sa softverskim, hardverskim i telekomunikacijskim promjenama na bolje u zadnjih nekoliko godina otvorio put ka skoro nesmetanom korištenju Linux baziranih operativnih sistema u Desktop računarima "običnih" korisnika. U ovom seminarskom radu bi trebalo biti objašnjeno kakve su to prepreke postojale , koje su od prepreka riješene , koje prepreke i sad postoje i mogu li se prevazići između Linux baziranih operativnih sistema i "običnog" korisnika.

Ključne riječi: linux, desktop računari, "obični" korisnik, premošćivanje razlika, standardiziranje, smanjenje troškova

Abstract

For many years there has been an attempt to make Linux closer to "ordinary“ users in that extent that "ordinary" users almost do not notice the difference between Windows and Linux. Despite all the graphical beauty there could be always found plenty of things that were missing and that, sooner or later, forced ordinary user to return to Windows. This year the situation is much better than the previous one in that sense. As software, hardware, and telecommunication have changed for the better in the last few years, the path to the uninterrupted use of Linux-based operating systems in desktop computers of "ordinary" users has been cleared. What kind of barriers existed, which of them have been resolved, and which are the ones still existing and can they be overcame between the Linux-based operating systems and "ordinary" users should be explained in this essay.

Keywords:linux, desktop  computers,  "ordinary"  user,   overcoming differences,   standardization,   cost reduction

Sadržaj:

1. Uvod. 3

2. Postavka problema. 4

3. Sadašnje stanje. 6

3.1 Poboljšanja u Linux-u: 6

3.2 Nerješeni problemi 8

4. Zaključak. 10

5. Literatura. 10

1. Uvod

Još od samog nastanka PC računara vodi se borba velikih firmi velikih firmi za preuzimanje vodstva na polju operativnih sistema. Tu bitku historijski gledano dobio je Micrososft, čiji su operativni sistemi DOS i Windows kod običnih korisnika postali sinonim za operativni sistem. Proizvodnjom i uredskog paketa Office, Microsoft je postao praktično bez ozbiljnog konkurenta u dva glavna tržišta softvera. Pojavom Linux-a koji je pojednostavljeno rečeno „osiromašeni UNIX za PC računare“  nije se ništa posebno promijenilo osim kod nekolicine naprednijih korisnika koji su željeli da rade na operativnom sistemu kojeg mogu mijenjati kako žele, koji je bez virusa , koji ima naprednu jezgru  i koji je besplatan.

Vremenom je Linux postajao popularniji i sve više programa je pravljeno za Linux,koji je tako postajao  sve više pristupačan običnim korisnicima. Sada (2011. godina) Linux je tako uznapredovao da obični korisnik može bez problema preći sa korištenja Windows operativnog sistema na Linux. Takvo nešto nije bilo tako lahko prije samo tri-četiri godine. Postavlja se i pitanje „Zašto uopšte promovisati i prelaziti na Linux ?“. Razloga za to je mnogo, a najvažniji od svih je cijena, jer Linux je besplatan , a  ako uzmemo u obzir visoke cijene Windows-a, Office-a, Mac-a itd. za standard života u BiH je prevelika. Pored toga Linux je za razliku od drugih operativnih sistema skoro potpuno siguran od virusa, što za sobom vuče još ušteda: na kupovini antivirusnog softvera jer na Linux-u nije potreban , uštede od čestog servisiranja računara zbog virusa i što je najbitnije dokumenti koje korisnik napravi ostaju sačuvani. Linux, kao i većina programa za njega su besplatni i otvorenog koda, što omogućava da korisnik mijenja čitav sistem po želji i svojim potrebama. Situacija se svakim danom sve više popravlja u korist Linux-a. Današnji razvoj interneta je doveo do novog koncepta operativnih sistema čiji je centralni dio Internet preglednik. Ovakav koncept je prvi uveo Google, a sudeći prema najavama, i ostali operativni sistemi , uključujući i Windows-e idu u tom pravcu [6]. Ovo dovodi do zaključka da je najvažnija stvar za običnog korisnika internet preglednik, koji kada se poveže na internet, korisniku omogućava da radi sve ono što bi radio sa posebnim programima. A za običnog korisnika te radnje su uglavnom vezane za uvezivanje i komuniciranje sa prijateljima preko interneta, pisanje teksta, spremanje dokumenata, surfanje po internetu i gledanje slika i filmova. Sve ove operacije i mnogo više je moguće raditi u samom internet pregledniku bez ikakvih drugih programa. I onda opet dolazi pitanje „Zašto plaćati skupe Windows-e kad sve isto imamo na Linux-u besplatno?“.  Iako ovo pitanje ima različite odgovore kod različitih korisnika,  u ovom radu su navedene prepreke koje su bile, koje su otklonjene i koje i sad postoje kod većine korisnika primoravajući ih da plaćaju nešto što mogu da dobiju besplatno.  

2.Postavka problema

U ovom poglavlju opisuju se problemi i nedostaci koje je Linux posjedovao prije nekoliko godina i koji su sada uglavnom prešli u prošlost , ali u percepciji ljudi još uvijek predstavljaju prepreku ka Linux-u.

-          Puna podrška za NTFS fajl sistem:Ovo je veoma važno kod korisnika koji na svom računaru posjeduju podatke koji se nalaze na NTFS fajl sistemu i to su obično oni korisnici koji uporedo sa Linux-om koriste i Windows operativni sistem. Puna podrška NTFS fajl sistemu podrazumijeva podršku za čitanje i pisanje. Ne postojanje ove podrške podrazumjeva da korisnici moraju da ulaze u Windows operativne sisteme da bi mijenjali sadržaje unutar NTFS sistema ili prebaciti fajlove na neki od Linux-ovih fajl sistema, ali tada se javlja problem što isti neće biti čitljiv od strane windowsa.

-          Kodeci za filmove:Većina korisnika računara svakodnevno gleda video i audio zapise na računaru i od svakog sistema se zahtjeva da je u mogućnosti da ispravno reprodukuje video zapis. Da bi ovo sve radilo kako treba korisnik je uglavnom morao proći dug put instaliranja i podešavanja potrebnih programa i paketa da bi sve to funkcionisalo. I što je najgore, opet neki formati ne bi bili podržani zbog različitih razloga.

-          Ručni mount diskova:Duži vremenski period Linux korisnici su morali pokretati posebne programe ili upisivati komandu u komandni promt da bi uređaji poput dodatnih hard diskova, CD/DVD uređaja , USB stikova i slično mogli biti pročitani. Ovo je uveliko onemogućavalo običnim korisnicima prelazak na Linux jer to nisu imali potrebe raditi u ostalim poznatijim operativnim sistemima.

-          Teško instaliranje programa:Standardni način instaliranja programa na Linux-u za obične korisnike je skoro nemoguć jer zahtjeva rad sa komandnom linijom što korisnici izbjegavaju. Posebno je teška instalacija ukoliko zahtjeva da se program prvo kompajlira , a još ako program traži i neke dodatne programe kao uslov instalacija se može  pretvoriti u nemoguću misiju za običnog korisnika.

-          Drajveri[1]:Pošto je Linux mnogo manje zastupljen proizvođači hardware-a vrlo često prave drajvere samo za Windows operativne sisteme onemogućujući tako korisnicima da pređu na Linux zbog nepostojanja drajvera za pojedine uređaje kao što su printer,zvučna kartica, modem, wireless itd. Također dugi niz godina podrška za grafičke drajvere je jako kaskala za onima u Windows operativnim sistemima. Ono što je bolje na Linux-u je to da ipak većina Linux distribucija[2] za razliku od Windows-a uglavnom i sadrži sve drajvere za poznatije uređaje tako da prilikom instalacije nije potrebno instalirati nikakve drajvere. To je naravno u slučaju da se vaš hardver ubraja u skupinu podržanih drajvera što većinom nije bio slučaj.

-          Nedovoljan broj aplikacija:Većina postojećih aplikacija napravljene su za Windows operativne sisteme, a iste se ne mogu pokretati na Linux operativnim sistemima. Neki proizvođači prave verzije svojih program za Linux uporedo sa Windows-ovim. Postoje napori Linux programera da se omogući pokretanje Windows aplikacija na Linuxu ali to je uglavnom bilo moguće za jednostavnije programe.

-          Nekompatibilnost sa Microsoft Office dokumentima:Za Linux postoji više aplikacija za obradu Office dokumenata ali najviše se ističe OpenOffice koji posjeduje skoro sve aplikacije kao i Microsoft Office. Dugi niz godina OpenOffice je imao svoje formate za pojedine dokumente koji nisu nikako bili kompatiblni sa MS Office-om. Iako je OpenOffice otvarao MS Office dokumente oni nisu izgledali onako kako izgledaju u MS Office-u tako da je za korisnika koji koristi često dokumente MS Office-a kao što su .doc, .xls itd. korištenje Linux-a postaje patnja. Jedino rješenje bi bilo instalacija MS Office-a u Linux-u preko posebnih emulacijskih programa što je za sobom opet nosilo plaćanje licence za Office [2].

-          Komplikovana instalacija: Iako obični korisnici ne znaju instalirati ni Windows operativni sistem, još teža je situacija sa Linux-om. Korisniku je konfuziju pravilo mnogo toga i mnogo toga je bilo što se moglo poremetiti nepravilnom konfiguracijom. Linux traži najmanje jednu glavnu particiju i jednu manju swap particiju na disku koja služi za virtuelnu memoriju. One su se u velikoj većini distribucija morale ručno kreirati što je predstavljalo veliku poteškoću pri instalaciju, pogotovo zbog toga što u slučaju greške može doći do gubitka podataka sa drugih particija na disku. Nakon ovoga slijedi odabir paketa čiji nazivi  za običnog korisnika ne predstavljaju ništa poznato pa se može desiti da ne odabere potrebne pakete pa se javljaju greške zbog nedostatka potrebnih programa i biblioteka.

3. Sadašnje stanje

Puno se toga promijenilo za malo vremena. Posjedovanje računara u kući je postalo normalno kao posjedovanje televizije ili veš mašine. Također, posjedovanje brze internet konekcije je postalo uobičajeno i u ruralnim sredinama. U narednom dijelu se opisuje sadašnje

3.1 Poboljšanja u Linux-u:

-          Puna podrška za NTFS[3] fajl sistem:Pojavom i usavršavanjem ntfs-3G drajvera za NTFS fajl sisteme, na skoro svim Linux distribucijama  NTFS je dobio punu podršku za čitanje i pisanje , neovisno o kojoj se verziji NTFS-a radi. Ovo je u mnogome olakšalo prelazak korisnika sa Windows operativnih sistema jer svim svojim dokumentima mogu bez problema i sa jednim klikom (u većini distribucija) pristupiti i editovati ih. NTFS i dalje ne može biti primarni fajl sistem Linux-a zbog drugačije logike rada u odnosu na Linux-ove fajl sisteme. Neki od starijih Linux programa nisu potpuno spretni u pisanju permisija na NTFS i tu se znaju desiti neke nekompatibilnosti ali te situacije su rijetke i ne prouzrokuju vidljivu štetu za korisnika.

-          Kodeci[4] za filmove:Većina novijih Linux distribucija dolaze sa svim potrebnim kodecima za gledanje multimedijalnih sadržaja [11]. Pojedine distribucije ne dolaze sa pomenutim kodecima zbog licencnih uvjeta, ali prilikom instalacije ili prilikom pokretanja videa za koji je potreban neki kodek sistem će automatski omogućiti korisniku da jednim klikom odobri instalaciju i instalira sve što je potrebno za nesmetano gledanje.

-     Automatsko montiranje[5] diskova:Za razliku od Windows-a, Linux fajl sistem se ne organizuje po diskovima nego ima jedan malo kopleksniji sistem organizovanja fajlova pa je običnim korisnicima bilo teško pronaći svoje diskove i podatke na drugim uređajima. Sada većina Linux distribucija omogućava da korisnik jednim klikom montira disk , particiju, usb stik, CD/DVD uređaj i slično. Sistem omogući korisniku uvid u diskove na fajl menađeru ili na desktopu. Oni se automatski montiraju kada korisnik klikne na neki od diskova , dodijeli mu se mjesto u fajl sistemu sa kojeg će mu se pristupati , te na kraju sistem  prikaze sadržaj uređaja korisniku.

-    Jednostavno instaliranje programa:Sve veća tendencija da se linux približi običnim korisnicima dovela je do toga da sve veće distribucije , a u prvom redu Ubuntu napravili jako jednostavan sistem za instalaciju programa. Kada korisnik otvori program za instalaciju programa prikazuju mu se kategorije programa, preporučeni programi , instalirani programi i pretraga programa. Programi koji su na listi većinom su neinstalirani, što znači da korisnik ne mora da ode niti na jednu web stranicu , niti da ubacuje neki instalacijski medij već sve što je potrebno da uradi jeste da nađe željeni program (pretragom , sa preporukom ili razgledanjem) u listi programa i klikne na dugme "Install", kao što se može vidjeti na slici br. 1. Program će se automatski skinuti sa interneta, instalirati u sistem i pojaviti u svim potrebnim izbornicima programa tako da mu se može lahko pristupiti. Jedina mana ovog pristupa je da je potrebna Internet konekcija, ali uzimajući u obzir da se svi ovi programi mogu prebaciti na neki medij i instalirati sa jednim ili dva klika, i da su Internet veze postale standard ovo i nije problem.

Slika 1. Dovoljno je kliknuti "Install" dugme i program će automatski preuzeti sa interneta i     instalirati na sistem.

-          Drajveri:Sve većom zastupljenošću Linux operativnih sistema proizvođači sve više zajedno sa Windows-ovim, prave drajvere i za Linux. Iako se stanje poboljšava, ipak nije ni približno kao što je na Windows-ima jer ako samo jedan uređaj na računaru ne radi na Linux-u to će biti razlog da korisnik odustane od korištenja tog operativnog sistema. Najviše ima problema oko nekih printera i wirelles kartica iako se i na ovom polju dosta odradilo i većina distribucija podržava jako veliki broj printera i wirelles kartica. Također tu su i problemi sa nekim manje korištenim uređajima poput TV kartice za koju se je potrebno dobro potruditi da bi proradila na Linux-u. Drajveri za grafičke kartice su sve bolji , podržavaju 3D grafiku i obični korisnik teško da će primjetiti razliku u odnosu na Windows iako su drajveri za Windows generalno bolji. Iako situacija nije najbolja , za običnog korisnika je i više nego dobra jer svi uređaji koji su potrebni za standardni rad su podržani i korisnik neće morati ništa da instalira niti podešava jer Linux dolazi sa ugrađenim drajverima.

-          Veliki broj aplikacija:Za običnog korisnika sve potrebne aplikacije sigurno postoje , veliki ih je izbor i besplatne su. Profesionalnih aplikacija nedostaje, mada svaka profesionalna aplikacija ima svoju alternativu na Linuxu  te alternative nisu dovoljno jako da pariraju orginalu. Zbog ovih stvari postoji i program Wine na Linux-u koji je u mogućnosti da pokrene većinu Windows programa , uključujući igrice i velike programe poput MS Office-a, Photoshop-a, 3D Studio Max-a itd. Jedini problem je što pojedini programi ne podržavaju sve opcije kada rade pod Linux-om.

-          Kompatibilnost sa Microsoft Office dokumentima:Za razliku od prije nekoliko godina na ovom polju se situacija mnogo popravila , mada i sad nije savršena. Popravila se prvenstveno zbog pojave OpenDocument formata koji su standardizirali uobičajene Office formate i tako omogućili da dokumenti iz jednog programa budu potpuno čitljivi ili identični u drugom programu koji koristi taj format. Posebno je dobro i to da Microsoft Office od verzije 2007 SP2 podržava ove formate po defaultu , a uz nadogradnje moguće je čitati ove formate i na Office-u 2003. To je omogućilo da se fajlovi koji su napravljeni u OpenOffice-u (ili njegovom sada popularijem „bratu“ LibreOffice-u) bez problema čitaju u MS Office-u koji se trenutno najzastupljeniji u svijetu. U novijim verzijama OpenOffice-a poboljšano je čitanje MS Office formata tako da i to popravlja situaciju. Pored ovoga pojavio se i veliki broj online office paketa (npr. ZOHO, Google, Windows live itd.) koji besplatno pružaju usluge kreiranja, čuvanja i editovanja Office dokumenata koji su kompatiblni sa MS Office formatima i odt formatima.

-          Jednostavna instalacija:Sada je instalacija Linuxa lakša od instalacije Windows-a i ne zahtjeva nikakvo predznanje. Može se čak instalirati iz Windows-a. Instalacijski program sam napravi prostora na disku i uradi sve što je potrebno.

3.2 Neriješeni problemi

U ovom poglavlju se postavlja pitanje „Šta je to što i sad sprječava Windows korisnike da pređu na Linux?“

-          Microsoft Office:Iako postoje programi na linuxu koje rade isto kao i programi u Microsoft Office-u korisnici koji su se navikli na rad na MS Office-u teško prihvataju neki novi program , a ukoliko se još tome doda da dokumenti u MS Office-u i drugim programima nisu 100% kompatibilni i da prilikom korištenja puno objekata u dokumentima dolazi do pogrešnog očitavanja u drugim programima onda dolazi do velikog otpora od strane korisnika. Iako se svi ovi problemi mogu riješiti konverzijom u drugi format ili prebacivanjem u PDF većina korisnika neće htjeti da misli o tome.

-          Piratstvo: Imajući u vidu da je u BiH visoka stopa piratstva(preko 60%)[3], a još više da korisnici koji koriste piratizovan softver jesu upravo obični korisnici, mnogo otežava širenje Linux-a. Linux operativni sistem , zajedno sa skoro svim mogućim programima potpuno besplatan, za razliku od Windows operativnog sistema čija cijena zavisno od verzije iznosi  skoro pola prosječne plaće u BiH. Ako na to još dodamo i Microsoft Office paket cijena se penje i preko prosječne plaće u BiH (Federalni zavod za statistiku ,2011).Kada bi korisnici bili primorani da biraju između besplatnog Linux-a i Windows-a sa Office paketom koji košta oko 1000 KM zasigurno bi većina odabrala Linux [9]. Samo je tu sad problem što nema skoro nikakvih intervencija države na ovom polju pa imamo situaciju da se piratizovani Windows-i instaliraju u skoro svim servisima računara  i  većina firmi koristi piratizovan softver što je u razvijenijim zemljama nezamislivo. (UPDATE: Rad je pisan u 2011. godini , država je krenula u inspekciju u martu 2012. godine)

-          Puno različitih grafičkih okruženja[6]:Puno izbora i različitost je Linux-ov mač sa dvije oštrice jer sa jedne strane gledano to pruža velike mogućnosti prilagođavanja različitim ukusima i potrebama a sa druge strane znači komplikovanost i nestandardizovanost. Za Linux operativni sistem postoji jako mnogo alternativnih programa za sve, pa čak i alternative imaju dosta alternativa. Što se tiče korisnika najviše problema predstavlja to što korisničkih sučelja ima puno za izabrati. Iako je iz tog velikog broja okruženja ostalo njih nekoliko među kojima su najpopularniji KDE i GNOME, čak i među njima samima različite verzije predstavljaju velike razlike i izazivaju zbunjenost. Korisnici su navikli da na Windows-ima postoji jedno okruženje i onu su navikli na njega. Na Linux-u čak i da se korisnik navikne npr. Na GNOME okruženje na Ubuntu 10.10 distribuciji [7], nakon nekoliko mjeseci se dešava da nakon nadogradnje sistema taj GNOME više nije ni nalik onom starom(iako je moguće opet neko vrijeme koristiti i stari) [10]. Iako se sva ova korisnička okruženja razvijaju da budu što lakša za rad običnog korisnika, za obične korisnike svaka promjena u odnosu na staro boli. Na ovom polju situacija je bila i bolja prije nekoliko godina jer su u široj upotrebi bile samo KDE i GNOME koji su bili prilično slični i stabilni. Sada se pojavljuje nekoliko novih koji po svom izgledu drastično odstupaju od dosadašnje prakse. Tako da sada oni koji žele preći na Linux pored odabira distribucije imaju veliku paletu izbora okruženja tako da sam taj veliki izbor jako teško daje odgovor na pitanje "Koja je distribucija i okruženje najbolje?". Zbog ovoga dosta distribucija se odlučilo za najefikasije rješenje – prilagoditi okruženje da izgleda što sličnije Windows-ima. Primjer takvog prilagođavanja možete vidjeti na slici 2. gdje je Linuxovo GNOME okruženje prilagođeno da zgleda kao Windows 7 i MacOS [8].Tim potezom se za obične korisnike  olakšava mnogo toga jer većina skoro da i neće primjetiti razliku, iako dosta naprednih korisnika i mrzitelja Windows-a žestoko se protivi tom pristupu. Pored ovog pristupa popularan je i pristup koji stavlja u središte rada internet preglednik u kojem korisnik može raditi sve bitne radnje i uz to osjećati se isto u svakom operativnom sistemu jer skoro svi poznatiji Internet preglednici dostupni su u istom dizajnu i funkcionalnostima za sve poznatije operativne sisteme.

Slika 2. Našminkano GNOME okruženje može izgledati skoro identično kao Windows 7 ili MAC OS X omogučavajući tako korisniku da radi sve onako kako je i navikao, samo sada potpuno besplatno.

-          Igre: Linux čak i uz programe za emulaciju  Windows-ovih programa ne podržava sve igre, a pogotovo najnovije koje imaju velike hardverske zahtjeve.

-          Neupućenost: Lista zabluda običnih korisnika računara je ogromna, a vezana za ovu temu su to da većina korisnika ne zna da uopšte postoji neki drugi operativni sistem osim Windows-a. Ne znaju čak ni da se Windows i Office kupuju, nego u većini slučajeva se misli da dođu uvijek besplatno uz računar.   

4. Zaključak

Situacija se svakim danom sve više popravlja u korist Linux-a. Današnji razvoj interneta je doveo do novog koncepta operativnih sistema čiji je centralni dio Internet preglednik. Ovakav koncept je prvi uveo Google, a sudeći prema najavama, i ostali operativni sistemi , uključujući i Windows-e idu u tom pravcu. Ovo daje još jednu novu mogućnost za širenje Linux-a jer kao što je navedeno u radu, Linux posjeduje sve mogućnosti koje posjeduju i ostali operativni sistemi. To se pogotovo odnosi na internet gdje Linux nimalo ne zaostaje za drugim operativnim sistemima. Ogromna Linux zajednica programera svakim danom se trudi da što više unaprijede sistemski i aplikativni softver Linux-a. Jedini nedostatak te zajednice je što nije jedinstvena tako da sada imamo mnogo različitih distribucija i programa koje imaju istu namjenu . Iako je dobro imati raznolikost , malo ujedinjeniji rad bio donio više poboljšanja i standardizacije. Iako BiH ima slabe kontrole piratstva , one su u zadnje vrijeme sve češće i strožije pa možemo očekivati da će sve veći broj korisnika prelaziti sa komercijalnih na besplatne operativne sisteme poput Linux-a.   

---

[1] Drajeveri (eng. Drivers) – Programi koji omogućavaju operativnom sistemu pravilno komuniciranje sa prikopčanim uređajima. Prijevod riječi znači pokretati, voziti što upučuje na to da uređaji se u većini slučajeva ne mogu pokretati tj. raditi bez odgovarajućih drajvera(pokretača).

[2] Linux distribucija – Linux je samo jezgro operativnog sistema, a Linux distribucija predstavlja kompletan operativni sistem sa sistemskim i korisničkim programima određene namjene koji je sastavila neka kompanija , organizacija, grupa ljudi ili pojedinac. Danas je vrlo lahko napraviti svoju distribuciju tako da ih ima na hiljade, a većina je uglavnom bazirana na nekoliko velikih kao što su Debian, Ubuntu, Fedora , Mandriva i druge.

[3] NTFS fajl sistem -  Fajl sistem koji se koristi u Microsoft Windows (NT izdanja) operativnim sistemima. Sadrži napredne mogućnosti na polju sigurnosti, rada sa fajlovima, metapodacima, enkripciji itd..

[4] Kodeci (Codecs) – Predstavljaju biblioteke i/ili programe koji omogućuju programima  za reproduciranje multimedijalnih sadržaja da znaju kako otvoriti i reproducirati pojedini format multimedijalnih datoteka.

[5] Montiranje – (eng. Mount) predstavlja postavljanje uređaja tako da se oni mogu koristiti.  

[6] Korisnička grafička okruženja – Pošto je Linux samo jezgro operativnog sistema, on ne sadrži nikakvo korisničko okruženje za rad. Zato postoje raznorazni programi koji koriste različite pristupe, od konzolnog i nekog minimalnog grafičkog okruženja, pa sve do „našminkanih“ grafičkih okruženja  sa kojima se teško može porediti ijedan današnji operativni sistem.